Ovo poglavlje sadrži informacije o hardveru koji vam je potreban da bi počeli koristiti Debian. Također ćete naći veze na daljnje informacije o hardveru podržanom od GNU-a i Linuxa.
Debian ne nameće nikakve hardverske zahtjeve iznad zahtjeva Linux kernela i GNU
skupova alata. Prema tome, bilo koja arhitektura ili platforma na koju su
preneseni Linux kernel, libc, gcc, itd. i za koju postoji Debian
port, može raditi pod Debianom.
Postoje, ipak, neka ograničenja u našem setu boot disketa što se tiče podržanog hardvera. Neke platforme podržane u Linuxu možda neće biti direktno podržane u našim boot disketama. Ako je ovo slučaj kod vas, možda ćete morati napraviti svoju rescue disketu (pogledajte Zamjenjivanje kernela na Rescue Floppy disketi, Poglavlje 9.3), ili istražiti mogućnost mrežne instalacije.
Ovo poglavlje se ne trudi opisati sve raličite hardverske konfiguracije podržane za Alpha, nego sadrži općenite informacije i upućuje na mjesta s dodatnim informacijama.
Debian 2.2 podržava šest arhitektura: Intel x86-bazirane arhitekture; Motorola 680x0 strojeve kao što su Atari, Amiga i Macintosh; DEC Alpha strojeve; Sun SPARC strojeve; ARM i StrongARM strojeve; te neke IBM/Motorola PowerPC strojeve, uključujući CHRP, PowerMac i PReP strojeve. Skraćeno ih se naziva i386, m68k, alpha, sparc, arm odnosno powerpc.
Ovaj dokument pokriva instalaciju za alpha arhitekturu. Ako tražite
informacije o drugim arhitekturama, pogledajte Debian port stranice.
Potpune informacije o podržanim DEC Alphama sadrži Linux Alpha
HOWTO. Svrha ovog poglavlja je opisati sustave koje podržavaju
instalacijske diskete.
Alpha strojevi se grupiraju u različite tipove sustava, jer postoji više generacija matične ploče i potpornih chipseta. Razni sustavi (``podarhitekture'') često imaju radikalno različito oblikovanje i sposobnosti. Prema tome, postupak instalacije i, preciznije, dizanja, se razlikuje od sustava do sustava.
Slijedeća tablica navodi podarhitekture podržane od Debianovog instalacijskog sustava. Tablica također pokazuje kodna imena tih podarhitektura. To će vam kodno ime biti potrebno pri početku instalacije:
Obitelj/model Kodno ime
============= =========
ALPHAbook 1 book1
ALCOR
AS 600 alcor
AS 500 5/3xx alcor
AS 500 5/5xx alcor
XL-300/366/433 xlt
AVANTI
AS 200 4/* avanti
AS 205 4/* avanti
AS 250 4/* avanti
AS 255 4/* avanti
AS 300 4/* avanti
AS 400 4/* avanti
DP264 dp264
DP264 dp264
AS DP10 dp264
AS DP20 dp264
AS ES40 dp264
AS XP1000 dp264
UP2000 dp264
EB164 eb164
AlphaPC164 pc164
AlphaPC164-LX lx164
AlphaPC164-SX sx164
EB64+
EB64+ eb64p
AlphaPC64 cabriolet
AlphaPCI-64 cabriolet
EB66 eb66
EB66+ eb66p
JENSEN
DECpc 150 jensen
DEC 2000 Model 300 jensen
MIKASA
AS 1000 4/xxx mikasa
AS 1000 5/xxx mikasa-p
NAUTILUS
UP1000 nautilus
NONAME
AXPpci33 noname
UDB noname
NORITAKE
AS 1000A 4/xxx noritake
AS 1000A 5/xxx noritake-p
AS 600A 5/xxx noritake-p
AS 800 5/xxx noritake-p
Personal Workstation
PWS 433a or 433au miata
PWS 500a or 500au miata
PWS 600a or 600au miata
RAWHIDE
AS 4000 rawhide
AS 4100 rawhide
AS 1200 rawhide
RUFFIAN
Deskstation RPX164-2 ruffian
Samsung AlphaPC164-UX/BX ruffian
SABLE
AS 2100 4/xxx sable
AS 2000 4/xxx sable
AS 2100 5/xxx sable-g
AS 2000 5/xxx sable-g
TAKARA takara
XL
XL-233/266 xl
Za ovu arhitekturu postoji podrška za višestruke procesore — tzv. ``simetrično multi-procesiranje'' ili SMP. Međutim, standardni kernel Debiana 2.2 ne podržava SMP. To ne bi trebalo spriječiti instalaciju, jer bi se standardni, ne-SMP kernel trebao dignuti na SMP sustavima; kernel će jednostavno koristiti prvi CPU.
Kako biste iskoristili višestruke procesore, morat ćete zamijeniti standardni
Debian kernel. Raspravu o tome možete naći u Kompajliranje novog kernela,
Poglavlje 8.4. Za sada (verzija kernela 2.2.18pre21) se SMP uključuje
odabiranjem ``symmetric multi-processing'' opcije u ``General'' sekciji kernel
konfiguracije. Ako kompajlirate softver na višeprocesorskom sustavu,
pogledajte opciju -j u dokumentaciji make(1).
Debian se može instalirati pomoću četiri različita medija: disketa, CD-ROM-ova, lokalnih particija na disku ili mreže. Razni dijelovi iste instalacije Debiana mogu miješati i sparivati te mogućnosti; kroz to ćemo proći u Metode instaliranja Debiana, Glava 5.
Instalacija s disketa je čest izbor, iako općenito najnepoželjniji. U mnogim slučajevima, prvo dizanje ćete morati obaviti s disketa, koristeći Rescue Floppy. Općenito, sve što vam treba je 3.5 inčni disketni pogon visoke gustoće (1440 kilobajta).
Za neke arhitekture je također podržana instalacija s CD-ROM-a. Na strojevima koji podržavaju bootable CD-ROM-ove, diskete vam uopće neće biti potrebne. Čak i ako vaš sustav ne podržava dizanje s CD-ROM-a, možete ga koristiti zajedno s drugim tehnikama za instaliranje sustava, nakon što dignete sustav drugim sredstvima; pogledajte Instaliranje s CD-ROM-a, Poglavlje 6.4.
Još jedna mogućnost je instalacija s lokalnog diska. Ako imate slobodnog prostora na particijama osim onih na koje instalirate, to je svakako dobar izbor. Neke platforme čak imaju lokalne instalere, primjerice za dizanje iz AmigaOS-a, TOS-a ili MacOS-a.
Posljednja mogućnost je mrežna instalacija. Svoj sustav možete instalirati NFS-om. Također možete i dignuti sustav preko mreže. Instalacija bez diska, koristeći dizanje preko mreže i montiranjem svih lokalnih datotečnih sustava NFS-om, je još jedna mogućnost — vjerojatno ćete trebati barem 16MB RAM-a za to. Nakon što se instalira osnovni sustav, ostatak svog sustava možete instalirati preko bilo kakve mrežne veze (uključujući PPP), FTP-om, HTTP-om ili NFS-om.
Potpuniji opisi tih metoda te korisni savjeti u izboru za vas najbolje metode se mogu naći u Metode instaliranja Debiana, Glava 5. No nastavite čitati kako biste provjerili je li uređaj s kojeg se namjeravate dignuti podržan od Debianovog instalacijskog sustava.
Debianove instalacijske diskete sadrže kernel izgrađen da bi radio na što je više moguće sustava. Nažalost, to ga čini većim, uz mnogo drivera koji nikad neće biti korišteni (pročitajte Kompajliranje novog kernela, Poglavlje 8.4 kako bi naučili kako izgraditi vlastiti). Međutim, podrška za najširi mogući raspon uređaja je poželjna kako bi osigurali mogućnost instaliranja Debiana na najširem skupu hardvera.
Svaki sustav pohranjivanja podržan od Linux kernela također je podržan od instalacijskog sustava. Sljedeći SCSI driveri su podržani u početnom kernelu:
IDE diskovi su također podržani. Primijetite, ipak, da na mnogim sustavima SRM
konzola ne može dignuti sustav sa IDE diska, i da se Jensen ne može podići s
disketa. (pogledajte http://www.alphalinux.org/faq/FAQ-9.html
za više informacija o dizanju Jensena)
Morate imati barem 16MB memorije i 100MB tvrdog diska. Ako želite instalirati razumnu količinu softvera, uključujući X Window System, te neke programe i librarye za razvoj, trebat će vam barem 300 MB. Za više-manje potpunu instalaciju trebat će vam oko 800 MB. Za instaliranje svega dostupnog u Debianu vjerojatno će vam trebati oko 2 GB. Zapravo, instaliranje svega čak nema smisla jer neki paketi ne mogu biti instalirani zajedno.
Linux podržava širok raspon hardverskih uređaja kao što su miševi, pisači, skeneri, modemi, mrežne kartice, PCMCIA uređaji, itd. No nijedan od tih uređaja nije potreban za instaliranje sustava. Ovo poglavlje sadrži informacije o periferijama koje instalacijski sustav iznimno ne podržava, čak i ako su možda podržane od Linuxa.
Svaka mrežna kartica (NIC) koju podržava Linux kernel bi trebala biti podržana u boot disketama. Podrška za ugrađeni DECChip (Tulip) ethernet na mnogim modelima Alpha je ukompajlirana direktno u kernel. (FIXME: the kernel maintainer screwed up and forgot this, make sure this is fixed for the release) Za druge kartice, možda ćete morati učitati vaš driver za mrežu kao modul.
Sada postoji nekoliko distributera koji isporučuju sustave s predinstaliranim Debianom ili drugim distribucijama GNU/Linuxa. Možda ćete za povlasticu morati platiti više, ali to ipak pruža osjećaj sigurnosti, budući da možete biti uvjereni kako je hardver dobro podržan od GNU/Linuxa.
Bez obzira kupujete li sustav s ugrađenim Linuxom, ili čak rabljeni sustav, važno je da provjerite podržava li Linux kernel vaš hardver. Provjerite je li hardver naveden u gornjim dokumentima. Objasnite svom prodavaču (ako ga imate) kako kupujete za Linux sustav. Podržavajte Linuxu naklonjene proizvođače hardvera.
Neki nam proizvođači hardvera jednostavno ne žele reći kako pisati drivere za njihov hardver. Drugi nam neće dopustiti pristup dokumentaciji bez ugovora o tajnosti koji bi nas spriječio u objavljivanju izvornog koda Linuxa. Jedan primjer je DSP zvučni sustav IBM laptopa korišten u novijim ThinkPad sustavima — neki od njih zvučni sustav spajaju s modemom. Drugi primjer je vlasnički hardver u starijoj Macintosh seriji.
Zato što nam nije pružen pristup dokumentaciji tih uređaja, oni pod Linuxom jednostavno neće raditi. Možete pomoći moljenjem proizvođača takvog hardvera da objave dokumentaciju. Ako dovoljno ljudi pita, shvatit će kako je zajednica slobodnog softvera važno tržište.